Paušalac sa inostranim prihodom
Za registrovanog paušalca koji fakturiše stranim klijentima i naplaćuje u devizama: šta se menja u poreskoj obavezi (ništa), i šta se menja u tome kako novac legalno stiže do tebe (poprilično).
1. Poreska obaveza - ista je
Paušalni porez i doprinosi se plaćaju od osnovice koju odredi Poreska uprava rešenjem - ta osnovica ne zavisi od stvarnog prihoda, pa samim tim ni od toga da li klijent sedi u Beogradu ili Berlinu. Izaberi delatnost ispod da vidiš orijentacionu mesečnu obavezu - ista logika kao na Kalkulatoru paušala.
Izaberi svoju delatnost
Izaberi delatnost iznad da vidiš orijentacionu mesečnu obavezu.
2. Šta se stvarno menja - devizna pravila
Ono što jeste drugačije kod stranog klijenta nije poreska formula, nego kako novac legalno dolazi do tvoje firme i kako se evidentira. Svaka stavka ispod nosi ocenu pouzdanosti izvora - proveri sa svojom bankom i/ili knjigovođom pre bilo koje ozbiljne odluke.
Devizni račun
Srednja pouzdanostAko naplaćuješ od stranog klijenta, devizni račun firme je zakonska obaveza (Zakon o deviznom poslovanju, čl. 35) - otvara se u istoj banci gde imaš dinarski račun, uz minimalnu dodatnu dokumentaciju. Devize mogu stajati na njemu neograničeno, konverzija u dinare nije trenutno obavezna.
Izvor: pausalko.rs (jul 2025), citira čl. 35 Zakona o deviznom poslovanju
Konverzija i podizanje novca
Srednja pouzdanostGotovinu nije moguće podići direktno sa deviznog računa. Redosled je uvek: priliv na devizni račun -> konverzija u dinare po kupovnom kursu banke (kad sam izabereš) -> prenos na dinarski račun firme -> tek onda podizanje/lična isplata. Korišćenje ličnog računa ili platforme (PayPal i sl.) na lično ime umesto na ime firme je čest razlog poreskih kontrola.
Izvor: pausalko.rs (jul 2025); pitajknjigovjdu.rs
Evidentiranje u KPO knjigi
Srednja pouzdanostPrihod se u KPO knjigu unosi po SREDNJEM kursu NBS na dan izdavanja fakture (ne po kupovnom kursu banke iz konverzije, i ne po iznosu dinara koji stvarno stigne na račun). U godišnji limit paušalnog oporezivanja ulazi na dan fakture, bez obzira kad je devizni priliv kasnije konvertovan u dinare - čak i priliv od par evra ulazi u limit, nema praga ispod kojeg se ne evidentira.
Izvor: pitajknjigovodju.rs; pausalko.rs (maj 2026)
Osnov priliva i ugovor
Nije potvrđeno jednim izvoromBanka pri svakom deviznom prilivu traži "osnov priliva" - najmanje fakturu, često i ugovor ili prihvaćenu porudžbenicu, uz odgovarajuću šifru plaćanja (npr. 302/303 za IT/informacione usluge). Nismo pronašli potvrđen jedinstven zakonski prag u EUR/RSD iznad kojeg je pisani ugovor formalno obavezan za usluge - u praksi ga banka svejedno može tražiti pri svakoj većoj ili ponavljajućoj uplati, pa je pisani ugovor (makar kratak) razumna praksa od prve saradnje, ne samo iznad nekog iznosa.
Izvor: itnetwork.rs - vodič za IT preduzetnike; nije nađen primarni izvor sa konkretnim pragom
NBS izveštaji (RN, DI-1, DI-2, P1, O1, GRU)
Srednja pouzdanostOvi obrasci deviznog poslovanja postoje, ali pokrivaju uske slučajeve koji se tipično NE odnose na paušalca koji prosto fakturiše uslugu strancu i naplati je na devizni račun kod banke u Srbiji: RN je za račune koje rezident drži U INOSTRANSTVU (npr. Wise/Payoneer nalog koji nije kod srpske banke) ili kontokorentne račune; P1/O1 su za nenaplaćena potraživanja/neplaćene obaveze starije od godinu dana; DI-1/DI-2 za direktna ulaganja; GRU za građevinske radove u inostranstvu. Za običan priliv na devizni račun kod domaće banke, banka sama izveštava NBS - paušalac nema posebnu obavezu prijave, OSIM ako drži devizni nalog kod inostrane institucije (tada se taj nalog prijavljuje NBS-u).
Izvor: nbs.rs / paragraf.rs, obrasci deviznog poslovanja; biljanatrifunovicifa.com (mart 2026)
"IOS obrazac" - čest nesporazum
Visoka pouzdanost"IOS" u srpskoj knjigovodstvenoj praksi znači Izvod otvorenih stavki - opšti dokument za usaglašavanje dugovanja i potraživanja između dva poslovna partnera, koji nema nikakve posebne veze sa devizama, NBS-om ni stranim prihodom, i ne podnosi se državi kao poseban obrazac. Ne postoji poseban obavezan "IOS obrazac za devizni prihod" - ako negde naiđeš na taj termin u tom kontekstu, verovatno je reč o zabuni sa nekim od stvarnih NBS obrazaca iznad.
Izvor: vizija-racunovodstvo.rs - opšte objašnjenje IOS-a kao knjigovodstvenog dokumenta
Najčešća pitanja
Da li paušalac plaća drugačiji porez za inostrane klijente?
Ne. Paušalni porez i doprinosi se obračunavaju od osnovice iz rešenja Poreske uprave, koja je fiksna i ne zavisi od toga ko je klijent ni koliko si stvarno fakturisao/la. Isti broj važi bez obzira da li ti plaća domaća ili strana firma.
Da li mi treba devizni račun?
Da - ako naplaćuješ od stranog klijenta, devizni račun firme je zakonska obaveza (Zakon o deviznom poslovanju, čl. 35). Otvara se u istoj banci gde imaš dinarski račun firme; gotovinu ne možeš podići direktno sa njega, prvo ide konverzija u dinare pa tek onda podizanje.
Da li sam ja "frilenser"?
Ne, ako si registrovan/a kao paušalac. "Frilenser" u zakonskom smislu (samooporezivanje preko frilenseri.gov.rs i kvartalne prijave) je poseban režim za fizička lica koja NISU registrovana kao preduzetnik i prihod iz inostranstva prijavljuju sama, van paušalnog sistema. Ova stranica je za već registrovane paušalce - taj drugi režim nije njena tema.
Ništa se ne čuva ni šalje - izračun postoji samo dok je stranica otvorena. Orijentacioni, informativni alat sastavljen iz sekundarnih izvora (videti izvore uz svaku stavku) - ne zamenjuje konsultaciju sa knjigovođom, bankom ili Poreskom upravom, niti predstavlja pravni ili poreski savet.