Prvih 10 paušalaca koristi Solo paket godinu dana besplatno - još 5 mesta. Javi se

Šta je ugovor o delu i po čemu se razlikuje od ugovora o radu (2026)

9 min čitanja
Poređenje ugovora o delu i ugovora o radu: ugovor o delu duguje završen posao van delatnosti poslodavca po članu 199 Zakona o radu, sa osnovicom umanjenom za 20% normiranih troškova i bez doprinosa za nezaposlenost, dok ugovor o radu duguje radno vreme i nosi pun radni odnos.

Ugovor o delu je ugovor o rezultatu, ne o radnom vremenu. To je cela razlika, i iz nje sledi sve ostalo - i zašto nema godišnji odmor, i zašto je poreski tretman drugačiji, i zašto ume da bude sporan kad se koristi za posao koji zapravo jeste zaposlenje.

Kratak odgovor

ugovor o deluugovor o radu
Šta se dugujeodređeni posao, završenvreme provedeno na radu
Radni odnosneda
Radno vreme, odmor, otkazni rokneda
Ko odgovara za način izradeizvršilac, samostalnoposlodavac organizuje
Osnovica za porezbruto umanjen za normirane troškovebruto zarada
Doprinos za nezaposlenostne plaća seplaća se

Šta je ugovor o delu

Ugovor o delu uređen je Zakonom o obligacionim odnosima, u glavi o ugovoru o delu (članovi 600 do 629). Strane se zovu poslenik - onaj ko posao izvršava - i naručilac. Poslenik je dužan da posao obavi kako je ugovoreno i po pravilima posla (član 607 stav 1).

Zakon o radu ga pominje odvojeno, u članu 199: poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.

Te dve odrednice - "van delatnosti poslodavca" i "samostalno" - nisu formalnost. One su test.

Šta ugovor o delu treba da sadrži

  • ko su strane, sa podacima za identifikaciju
  • predmet posla, opisan tako da se može utvrditi da je završen
  • rok izvršenja ili predaje
  • naknada, i da li je bruto ili neto
  • način i rok isplate
  • ko obezbeđuje materijal i alat, ako je relevantno
  • kod autorskog dela: koja prava se prenose i u kom obimu

Nacrt sa svim ovim poljima možeš da izgeneriseš na generatoru ugovora, zajedno sa obračunom bruto → neto.

Zašto to nije radni odnos

Radni odnos se ne određuje po naslovu na papiru nego po tome kako posao stvarno izgleda. Ako neko dolazi u tvoje prostorije, u tvoje radno vreme, radi poslove iz tvoje delatnosti, po tvojim uputstvima i tvojim sredstvima - to ima obeležja radnog odnosa, kako god se ugovor zvao.

Posledice pogrešnog izbora ne snosi samo jedna strana: sporan je i poreski tretman i sam osnov angažovanja.

Praktična posledica koja se najčešće previdi: povreda na radu. Kod ugovora o delu izvršilac nije zaposleni, pa ne postoji zaštita koju Zakon o radu vezuje za radni odnos. Ako je posao takav da nosi rizik, to je razlog da se pita da li je ugovor o delu uopšte pravi oblik.

Ista logika stoji iza testa samostalnosti - tamo se ista granica proverava sa poreske strane, za paušalca i njegovog klijenta.

Možeš li imati i ugovor o radu i ugovor o delu istovremeno

Možeš, i to je čest slučaj: zaposlen si kod jednog poslodavca, a sa drugim - ili sa istim, ali za posao van njegove delatnosti - zaključiš ugovor o delu.

Ako si zaposlen sa punim radnim vremenom, obrati pažnju na to da postoji i treći oblik, koji se često meša sa ugovorom o delu.

Ugovor o delu, dopunski rad i autorski ugovor

Ugovor o dopunskom radu uređen je članom 202 Zakona o radu: zaposleni koji radi puno radno vreme kod jednog poslodavca može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, najviše do jedne trećine punog radnog vremena. Kod četrdesetočasovne nedelje to je 13 časova i 20 minuta nedeljno. Ugovor se zaključuje pismeno i njime se utvrđuje pravo na novčanu naknadu.

Razlika prema ugovoru o delu: dopunski rad je i dalje rad kod poslodavca, ograničen satima. Ugovor o delu je posao, ograničen predmetom.

[Autorski ugovor](/blog/autorski-ugovor) je za autorska dela - tekst, softver, dizajn, fotografija, muzika. Razlika koja se najviše oseti je u normiranim troškovima: kod ugovora o delu su 20%, kod autorskog 34%, 43% ili 50%, zavisno od vrste dela. Veći normirani troškovi znače manju poresku osnovicu, pa na isti bruto ostaje više na ruke.

Zato izbor između ta dva nije stvar ukusa: ako je predmet stvarno autorsko delo, autorski ugovor je i tačniji i povoljniji. Ako nije, biranje autorskog ugovora zbog stope je pogrešno prikazivanje predmeta posla.

Oba oblika pokriva isti generator ugovora o delu i autorskog ugovora, sa tačnim stopama za svaki.

Posebni slučajevi

Sa fizičkim licem koje nije nigde osigurano. Tada se pored poreza i PIO obračunava i doprinos za zdravstveno od 10,3%, pa je neto osetno manji. Detalj koji menja dogovor, ako je dogovor bio "na ruke" - koliko tačno, sa primerom i koeficijentom za neto → bruto, u tekstu ugovor o delu: obračun poreza i doprinosa.

Sa maloletnim licem. Traži saglasnost roditelja odnosno staratelja i pažnju na vrstu posla; ovo je slučaj u kom vredi pitati pravnika pre potpisivanja.

Sa penzionerom. Sme, ali pravila se razlikuju po vrsti penzije, a kod porodične penzije postoji i iznos preko kog se isplata obustavlja. O tome posebno u tekstu ugovor o delu, staž i penzija.

Izvori

Sve što je u ovom tekstu navedeno kao pravilo proverio sam u ovim izvorima, u septembru 2026. Propisi se menjaju - pre nego što na nečemu odavde zasnuješ odluku, vredi ih pogledati ponovo: