Prvih 10 paušalaca koristi Solo paket godinu dana besplatno - još 5 mesta. Javi se

Frilenser ili paušalac: šta se više isplati i kada preći (2026)

11 min čitanja
Poređenje po kvartalu za prihod od 600.000 dinara: frilenser u modelu A plaća 265.718,68 dinara, u modelu B 145.865,28 dinara, a paušalac na najnižoj osnovici 69.327,90 dinara bez obzira na prihod; frilenser prijavu podnosi u roku od 30 dana od isteka kvartala.

Frilenser plaća porez i doprinose na ono što je stvarno zaradio u kvartalu, pa mu obaveza raste sa svakim evrom. Paušalac plaća fiksan mesečni iznos po rešenju Poreske uprave, isti i kad fakturiše malo i kad fakturiše mnogo. Zato je odgovor na pitanje "frilenser ili paušalac" skoro uvek pitanje visine prihoda: pri malim i neredovnim prilivima jeftinije je samooporezivanje, a negde iznad stotinak hiljada dinara mesečno paušal postaje jeftiniji, i razlika posle samo raste.

Ovaj tekst je za nekoga ko novac od stranih klijenata ili platformi prima kao fizičko lice i razmišlja da li da otvori radnju. Ako radnju već imaš i fakturišeš u inostranstvo, tvoja pravila su na strani paušalac sa inostranim klijentima - ovde ih ne ponavljam.

Kratak odgovor

  • Frilenser u poreskom smislu nije zanimanje ni status, nego način plaćanja poreza: prihod ti isplaćuje neko ko u Srbiji ne obračunava porez po odbitku (strana firma, strano ili domaće fizičko lice), pa obračun radiš sam, kvartalno.
  • Dva modela, biraš svakog kvartala. Model A: normirani troškovi 110.647 dinara kvartalno, porez 20%. Model B: 66.733 dinara plus 34% bruto prihoda, porez 10%, ali PIO se plaća najmanje na trostruku najnižu osnovicu.
  • Doprinosi: PIO 24% i zdravstveno 10,3% na istu osnovicu. Zdravstveno ne plaćaš ako si osiguran po drugom osnovu, na primer kao zaposlen.
  • Rok: prijava PP OPO-K i uplata u roku od 30 dana od isteka kvartala.
  • Paušalac: oko 45% paušalne osnovice iz rešenja, svakog meseca do 15, bez obzira na promet - uz limit od 6.000.000 dinara godišnje, KPO knjigu i fakture.
  • Prelomna tačka po mojoj računici: između modela A i B oko 210.000 dinara kvartalno, a između modela B i paušala na najnižoj osnovici oko 340.000 dinara kvartalno.

Ko je frilenser u poreskom smislu

Zakon o porezu na dohodak građana reč "frilenser" ne koristi. Govori o prihodima od autorskih i srodnih prava i o ugovorenoj naknadi za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem (članovi 55, 85 i 100a). Samooporezivanje znači da Poreska uprava ne donosi rešenje: sam obračunaš, prijaviš i platiš.

Presudno je ko ti plaća, ne šta radiš ni kako se ugovor zove. Po zvaničnom portalu Frilenseri, u ovom režimu se prijavljuje prihod koji isplati:

  • strano pravno lice ili strani preduzetnik;
  • strano fizičko lice;
  • domaće fizičko lice;
  • drugo lice koje pri isplati ne obračunava porez i doprinose po odbitku.

Prihod od domaće firme, domaćeg preduzetnika (i paušalca) ili ogranka strane firme registrovanog u Srbiji ovde ne spada - tu porez i doprinose obračunava isplatilac, po pravilima koja važe za ugovor o delu ili autorski ugovor.

Dve stvari sa istog portala koje se često ne znaju. Registracijom na portalu ne stičeš nikakav poseban status, i ako u kvartalu nemaš prihod, ne podnosiš prijavu i ne plaćaš ništa. A test samostalnosti se na prihode frilensera ne primenjuje.

Dva modela samooporezivanja

Osnovica se u oba modela dobija tako što se od bruto prihoda ostvarenog u kvartalu odbiju normirani troškovi. Razlika je u tome koliki su troškovi i kolika je stopa.

Model AModel B
normirani troškovi u kvartalu110.647 din.66.733 din. + 34% bruto prihoda
porez20%10%
PIO24% oporezivog prihoda24%, najmanje na trostruku najnižu mesečnu osnovicu
zdravstveno10,3%, uz minimalnu osnovicu10,3%, uz minimalnu osnovicu
kome odgovaramali i neredovni prihodiveći i redovni prihodi

Dinarski iznosi stoje u članu 12b zakona i usklađuju se svake godine sa rastom potrošačkih cena (član 12a). Iznosi od 110.647 i 66.733 dinara važe od 1. februara 2026; pre toga su bili 107.738 i 64.979. Opis modela na samom portalu Frilenseri još nosi starije iznose, pa za račun uzmi brojeve iz zakona ili kalkulator na portalu.

Model biraš u prijavi, za svaki kvartal posebno (član 100a). Niko te ne vezuje za izbor iz prethodnog kvartala.

Doprinosi: gde je kvaka

PIO. U modelu A plaćaš 24% na oporezivi prihod, pa ako u kvartalu zaradiš do 110.647 dinara, ne duguješ ni porez ni PIO. U modelu B zakon propisuje pod: osnovica za PIO je najmanje trostruki iznos najniže mesečne osnovice doprinosa (Zakon o doprinosima, član 28). Za 2026. to je 3 × 51.297 = 153.891 dinar, pa je najmanji PIO u modelu B 36.933,84 dinara po kvartalu, čak i kad je prihod sasvim mali. Zato model B pri malim prihodima nema smisla.

Zdravstveno. Stopa je 10,3%, a osnovica je najmanje trostruki iznos osnovice iz člana 35b - to je 15% prosečne mesečne zarade iz prethodne godine, iznos koji svake godine objavljuje ministar finansija. Tačan iznos te osnovice za 2026. nisam uspeo da potvrdim u zvaničnom izvoru, pa ga ovde ne navodim; kalkulator na portalu ga ima ugrađenog. Kad je oporezivi prihod veći od te minimalne osnovice, doprinos se računa na oporezivi prihod.

Ako si već osiguran. Po tabeli na portalu Frilenseri, rezident koji je zdravstveno osiguran po drugom osnovu plaća porez i PIO, a zdravstveno ne. To je tipičan slučaj zaposlenog koji uz platu ima i strane honorare. PIO se plaća po svim osnovima, do najviše godišnje osnovice (član 12 Zakona o doprinosima).

Nezaposlenost. Frilenser taj doprinos ne plaća, pa po tom osnovu nema ni osiguranje.

Prijava i rok

Prijava je obrazac PP OPO-K, podnosi se elektronski, preko portala Frilenseri ili ePorezi, u roku od 30 dana od isteka kvartala (član 95). Za prvi kvartal to je 30. april, za drugi 30. jul, za treći 30. oktobar, za četvrti 30. januar. Rok za prijavu je i rok za uplatu. Posle podnete prijave portal daje nalog za plaćanje sa QR kodom.

Šta plaća paušalac

Paušalac ne obračunava ništa. Poreska uprava mu rešenjem utvrdi mesečnu osnovicu, a na nju idu porez 10%, PIO 24%, zdravstveno 10,3% i nezaposlenost 0,75% - ukupno 45,05%. Osnovica zavisi od šifre delatnosti, opštine i staža radnje, ne od prometa; kako se dobija, objašnjeno je u tekstu paušalni porez.

Jedino što ovde moram da ponovim je pod: doprinosi se plaćaju najmanje na najnižu mesečnu osnovicu, 51.297 dinara u 2026. Zato u poređenju koristim dve osnovice. Obe su pretpostavke za ilustraciju, ne tipičan iznos:

  • osnovica 51.297 dinara: 23.109,30 dinara mesečno, 69.327,90 kvartalno;
  • osnovica 80.000 dinara: 36.040 dinara mesečno, 108.120 kvartalno.

Svoju procenu dobijaš u kalkulatoru paušala, po šifri delatnosti i opštini.

Računica: tri nivoa prihoda

Sve je u dinarima, po kvartalu, za 2026. Pretpostavke: prihod je ravnomeran, frilenser nije osiguran po drugom osnovu pa plaća i zdravstveno, i oporezivi prihod je iznad minimalne osnovice za zdravstveno. Ovo je ilustracija mehanizma, ne obračun za tvoj slučaj.

kvartalni bruto prihodModel AModel Bpaušal (osnovica 51.297)paušal (osnovica 80.000)
300.000102.818,6863.581,0469.327,90108.120,00
600.000265.718,68145.865,2869.327,90108.120,00
1.200.000591.518,68321.293,2869.327,90108.120,00

Kako je dobijen red od 300.000 dinara:

  • Model A: 300.000 - 110.647 = 189.353 oporezivog prihoda. Porez 20% je 37.870,60, PIO 24% je 45.444,72, zdravstveno 10,3% je 19.503,36. Ukupno 102.818,68, oko 34% prihoda.
  • Model B: troškovi su 66.733 + 102.000 = 168.733, oporezivi prihod 131.267. Porez 10% je 13.126,70. PIO ide na minimalnu osnovicu od 153.891, dakle 36.933,84. Zdravstveno 10,3% na 131.267 je 13.520,50. Ukupno 63.581,04, oko 21% prihoda.

Na 600.000 dinara kvartalno model B odnosi oko 24% prihoda, a na 1.200.000 oko 27%. Paušal se ne pomera: na 1.200.000 dinara kvartalno, čak i sa osnovicom od 80.000, to je 9% prihoda.

A na malom prihodu slika je obrnuta. Na 150.000 dinara kvartalno model A daje 7.870,60 poreza i 9.444,72 za PIO, ukupno 17.315,32 plus zdravstveno na minimalnu osnovicu. Paušal bi za isti kvartal bio najmanje 69.327,90, i to bez obzira na to da li si u tom kvartalu uopšte nešto naplatio.

Prelomne tačke po istim pretpostavkama: modeli A i B se izjednačavaju na oko 210.000 dinara kvartalno (bez zdravstvenog, koje ih pomera malo naniže), a model B i paušal na najnižoj osnovici na oko 340.000 dinara kvartalno, odnosno oko 113.000 mesečno. Sa osnovicom od 80.000 ta tačka je oko 470.000 dinara kvartalno.

Ako si zaposlen, obe strane su jeftinije: frilenser ne plaća zdravstveno, a paušalac uz radni odnos ne plaća ni zdravstveno ni nezaposlenost. Taj slučaj je razrađen u tekstu preduzetnik iz radnog odnosa, a tri režima rada možeš da uporediš u alatu paušal ili zaposlenje.

Razlike koje nisu porez

Fiksna obaveza. Frilenser bez prihoda ne duguje ništa. Paušalac duguje svakog meseca dok radnja postoji; pauzu mora da prijavi u APR-u kao privremeni prekid.

Domaći klijenti. Frilenser režim pokriva samo isplatioce koji ne obračunavaju porez po odbitku. Čim ti plaća domaća firma, ona obračunava porez i doprinose po ugovoru, što je za nju skuplje od fakture. Paušalac domaćoj firmi izdaje fakturu - ali tu ulazi test samostalnosti, koji se na frilensere ne primenjuje, a na paušalca da, i kod domaćeg i kod stranog nalogodavca. Proveri ga pre nego što bivšeg poslodavca pretvoriš u klijenta: test samostalnosti.

Papiri. Frilenser nema fakture, KPO knjigu ni limite; ima četiri prijave godišnje i dokaz o prilivima. Paušalac vodi KPO knjigu, izdaje fakture i prati limit od 6 miliona i PDV prag od 8 miliona.

Račun. Frilenser prima novac kao fizičko lice. Paušalac naplatu od stranog klijenta prima na devizni račun radnje, i priliv pravda banci fakturom ili ugovorom.

Staž i osiguranje. Paušalcu koji redovno plaća teče pun staž, mesec za mesec, i osiguran je po osnovu radnje. Frilenser plaća doprinose na ugovorenu naknadu, a tu se staž ne meri vremenom nego iznosom osnovice, kako je opisano u tekstu ugovor o delu, staž i penzija. Kako se to tačno obračunava baš za kvartalne prijave frilensera, nisam našao u zvaničnom izvoru - proveri u PIO fondu pre nego što računaš na određeni broj meseci.

Godišnji porez. Oba režima ulaze u godišnji porez na dohodak građana ako ukupan dohodak pređe trostruku prosečnu godišnju zaradu (član 87); za mlađe od 40 godina prag je dvostruko viši. Kod paušalca se računa osnovica iz rešenja, ne promet, pa ga paušal sam retko pokrene.

Kada preći na paušal i kako

Prelazak ima smisla kad se steknu tri stvari: prihod je redovan, stabilno je iznad prelomne tačke iz računice, i delatnost može da se paušalno oporezuje. Treće proveri prvo, u spisku šifara delatnosti za paušalce - marketing i trgovina, na primer, ne mogu.

Prelazak nije poseban postupak. Registruješ radnju u APR-u i u istoj prijavi tražiš paušalno oporezivanje; koraci su u alatu kako osnovati paušalnu radnju, a troškovi i trajanje u tekstu otvaranje paušalne firme.

Možeš li u istoj godini biti oba? Možeš. Prihod ostvaren pre registracije prijavljuješ kao frilenser, za kvartal u kom je ostvaren. I posle registracije portal Frilenseri dozvoljava preduzetniku da prijavi prihode koji mu se ne uključuju u prihod od samostalne delatnosti. Ono što ne treba raditi je deliti isti posao na dva režima da bi promet radnje ostao ispod limita - prihod iz delatnosti radnje ide kroz radnju i u KPO knjigu.

Najčešća pitanja

Da li frilenser mora da otvori firmu? Ne mora. Samooporezivanje je zakonit način da fizičko lice plati porez na prihod iz inostranstva. Radnja je izbor, i isplati se tek iznad određenog prihoda.

Koliki je porez za frilensere u 2026? U modelu A 20% na prihod umanjen za 110.647 dinara kvartalno, u modelu B 10% na prihod umanjen za 66.733 dinara i 34% bruto prihoda. Uz porez idu PIO 24% i zdravstveno 10,3%.

Mogu li da menjam model? Da, model se bira u svakoj kvartalnoj prijavi.

Šta ako u kvartalu nisam ništa zaradio? Ne podnosiš prijavu i ne plaćaš ni porez ni doprinose. To je glavna prednost u odnosu na paušal.

Da li frilenser plaća zdravstveno ako je zaposlen? Ne. Ko je zdravstveno osiguran po drugom osnovu, plaća porez i PIO, a zdravstveni doprinos ne.

Važi li test samostalnosti za frilensere? Po zvaničnom portalu Frilenseri, na prihode frilensera se ne primenjuje. Primenjuje se na preduzetnike, pa i na paušalca, po svakom nalogodavcu posebno.

Šta uraditi po redu

  1. Saberi prilive za poslednja četiri kvartala i vidi da li su redovni.
  2. Proveri ko ti plaća: ako je isplatilac domaća firma, frilenser režim ne važi.
  3. Izračunaj oba modela u kalkulatoru na portalu Frilenseri, sa svojim statusom osiguranja.
  4. Izračunaj paušal za svoju šifru i opštinu u kalkulatoru paušala i pomnoži sa tri.
  5. Ako je paušal jeftiniji u svim kvartalima, proveri da li delatnost može paušalno i da li ćeš ostati ispod 6.000.000 dinara.
  6. Prijavu za tekući kvartal podnesi u roku od 30 dana od njegovog isteka, bez obzira na to šta odlučiš za dalje.
  7. Ako otvaraš radnju, prvu fakturu izdaj tek posle registracije.

Izvori

Sve navedeno proverio sam u novembru 2026. Dinarski iznosi normiranih troškova menjaju se svake godine, pa pre prijave proveri da li su još važeći:

Povezani vodiči