Prvih 10 paušalaca koristi Solo paket godinu dana besplatno - još 5 mesta. Javi se

Troškovi paušalne firme: koliko stvarno košta mesečno i godišnje (2026)

9 min čitanja
Šema troškova paušalne firme u 2026: mesečna obaveza od 45,05% osnovice, najmanje 23.109,30 dinara na najnižoj osnovici od 51.297 dinara, odnosno 17.440,98 dinara za zaposlenog ili penzionera, eko taksa od 5.000 do 20.000 dinara godišnje i firmarina koje nema.

Troškovi paušalne firme imaju jednu veliku stavku i nekoliko malih. Velika je mesečna obaveza iz rešenja Poreske uprave: 45,05% paušalne osnovice, što na najnižoj osnovici doprinosa za 2026. iznosi 23.109,30 dinara mesečno, a na osnovici iz jednog stvarnog rešenja za 2026. 39.351,75 dinara. Sve ostalo - eko taksa, račun u banci, softver ili knjigovođa - zajedno je red veličine nekoliko procenata tog iznosa.

Vodim svoju paušalnu radnju bez knjigovođe i ovo je spisak koji sam sebi napravio kad sam hteo da znam koliko me radnja košta i u mesecu u kom ne fakturišem ništa. Razdvojio sam ono što propisuje država (i za šta postoji član zakona) od onoga što zavisi od tebe i tvoje banke, jer se ta dva na internetu redovno sabiraju u jedan izmišljen "prosek".

Kratak odgovor

  • Mesečno, po rešenju: porez 10% + PIO 24% + zdravstveno 10,3% + nezaposlenost 0,75% = 45,05% paušalne osnovice. Iznos je fiksan i ne zavisi od toga koliko si fakturisao.
  • Donja granica za 2026: 23.109,30 RSD mesečno ako ti je osnovica jednaka najnižoj osnovici doprinosa (51.297 RSD). Ako si zaposlen uz radnju ili si penzioner: 17.440,98 RSD.
  • Godišnje: eko taksa 5.000, 10.000 ili 20.000 RSD, zavisno od delatnosti. Za kalendarsku godinu registracije se ne utvrđuje.
  • Zavisi od tebe: održavanje poslovnog računa, softver ili knjigovođa. Nijedno od toga zakon ne propisuje u dinarima.
  • Nema: PDV-a, finansijskog izveštaja, poreskog bilansa, firmarine (uz izuzetke po delatnosti).
  • Uslovno: fiskalna kasa ako naplaćuješ od fizičkih lica, obračun zarada ako imaš zaposlene, knjige ako izgubiš paušal.

Mesečna obaveza: zašto ne postoji jedan "iznos paušala"

Pitanje "koliko košta paušal mesečno" nema jedan odgovor, jer se četiri stope primenjuju na osnovicu iz tvog rešenja, a ona zavisi od šifre delatnosti, opštine sedišta i korekcija za staž i godine. Dve radnje u istoj zgradi mogu da imaju osnovice koje se razlikuju dva ili tri puta. Kako se osnovica dobija, objašnjeno je u tekstu kako se računa paušalni porez.

Stope su iste za sve:

StavkaStopa
Porez na paušalni prihod10%
Doprinos za PIO24%
Doprinos za zdravstveno osiguranje10,3%
Doprinos za nezaposlenost0,75%
Ukupno45,05%

Donja granica: računica na najnižoj osnovici

Doprinosi ne mogu da se obračunaju na iznos manji od najniže mesečne osnovice doprinosa, koja za 2026. iznosi 51.297 dinara. Ako ti rešenje utvrdi nižu osnovicu, porez od 10% ide na tu nižu osnovicu, ali sva tri doprinosa na 51.297. Zato sami doprinosi ne padaju ispod:

  • PIO: 51.297 × 24% = 12.311,28
  • zdravstveno: 51.297 × 10,3% = 5.283,59
  • nezaposlenost: 51.297 × 0,75% = 384,73
  • doprinosi ukupno: 17.979,60 RSD

Kad je i poreska osnovica 51.297, porez je 5.129,70, pa je cela mesečna obaveza 23.109,30 RSD. Ako je osnovica iz rešenja niža od toga, porez je nešto manji, a doprinosi ostaju isti.

Tri slučaja, ista osnovica

Ko je zaposlen uz radnju ili prima penziju, po osnovu radnje ne plaća zdravstveno i nezaposlenost, pa mu ostaju porez i PIO, ukupno 34% umesto 45,05%. Zašto je tako, član po član, piše u tekstovima paušal iz radnog odnosa i penzioner preduzetnik paušalac.

SlučajNa osnovici 51.297 RSDNa osnovici 87.351,30 RSD
Radnja je jedini osnov osiguranja (45,05%)23.109,30 RSD39.351,75 RSD
Zaposlen uz radnju (34%)17.440,98 RSD29.699,44 RSD
Korisnik starosne penzije (34%)17.440,98 RSD29.699,44 RSD

Druga kolona je osnovica sa jednog rešenja za 2026: porez 8.735,13, PIO 20.964,31, zdravstveno 8.997,18 i nezaposlenost 655,13 dinara. Tvoja će biti drugačija. Red veličine za svoju šifru i opštinu dobijaš u kalkulatoru paušala, a merodavno je samo ono što stoji na rešenju.

Dve stvari koje menjaju ovaj trošak bez tvoje odluke:

  • Prve tri godine su jeftinije. Osnovica se u godini registracije množi sa 0,5, do 12 meseci sa 0,8, pa 0,85 i 0,9, i tek posle 36 meseci nema umanjenja. Kad praviš budžet, računaj četvrtu godinu, ne prvu.
  • Osnovica raste svake godine, jer u formulu ulazi prosečna zarada, a i najniža osnovica doprinosa se usklađuje svakog januara (2025. je bila 45.950 dinara). Šta je za narednu godinu već objavljeno, pratim u tekstu paušal 2027.

Rok je 15. u mesecu za prethodni mesec, na četiri odvojena uplatna računa. Kako se nalozi popunjavaju: uplatni računi za paušalce.

Mesečni troškovi koje ne propisuje država

Poslovni račun

Preduzetnik mora da ima račun u banci, a banka naplaćuje održavanje računa, platni promet i, ako primaš devize, priliv i konverziju. Te cene nisu propisane i razlikuju se od banke do banke i od paketa do paketa, pa ovde ne navodim nijedan iznos - svaki koji bih napisao važio bi za jednu banku i jedan mesec.

Šta da pitaš pre otvaranja računa:

  • mesečno održavanje paketa i šta je u njega uključeno;
  • cena naloga u elektronskom bankarstvu - plaćaš najmanje četiri naloga mesečno samo za porez i doprinose;
  • provizija na devizni priliv i kurs po kom banka otkupljuje devize, ako imaš strane klijente;
  • provizija na podizanje gotovine i na prenos na sopstveni tekući račun.

Kod stranih klijenata razlika u kursu često nosi više od svih ostalih bankarskih troškova zajedno, a nema je ni u jednom cenovniku na prvoj strani.

Softver ili knjigovođa

Zakon od paušalca ne traži ni jedno ni drugo. Obavezna je KPO knjiga, a ona može da se vodi i na papiru: štampana knjiga košta oko 400-500 dinara i traje godinama.

Ako nećeš tabelu, trošak biraš sam. Svezapausal za jednu firmu košta 1.500 dinara mesečno, 12.000 godišnje ili 20.000 za dve godine, i za to vodi fakture, KPO knjigu, oba limita i rokove; ceo cenovnik je javan. Cene knjigovođa ne navodim, jer zavise od toga šta je u usluzi - kako da uporediš ponude, piše u tekstu knjigovođa za paušalce.

Godišnji troškovi

Eko taksa

Naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine zavisi od pretežne delatnosti. Za preduzetnike i mikro pravna lica iznosi su:

Uticaj delatnosti na životnu sredinuGodišnje
mali5.000 RSD
srednji10.000 RSD
veliki20.000 RSD

IT, konsalting, dizajn i većina uslužnih delatnosti su u prvoj grupi. Prijava (Obrazac 1) se podnosi lokalnoj poreskoj administraciji do 30. aprila, a plaća se po rešenju, u četiri kvartalne rate. Za kalendarsku godinu u kojoj si registrovan naknada se ne utvrđuje. Rate nisu jednake, jer se naknada računa srazmerno broju dana u tromesečju. U koju grupu spada tvoja šifra, proveri u kalkulatoru eko takse.

Godišnji porez na dohodak građana

Za većinu paušalaca ovo je nula. U cenzus ne ulazi ono što si fakturisao, nego paušalna osnovica puta 12, a ona je daleko ispod praga (za dohodak iz 2025. cenzus je bio 5.439.096 dinara za starije od 40 godina i 10.878.192 za mlađe). Trošak postaje stvaran tek kad se osnovica sabere sa platom, autorskim honorarom ili zakupninom - taj slučaj je razrađen u tekstu o paušalu iz radnog odnosa.

Elektronski sertifikat

Rešenje stiže u poresko sanduče na portalu ePorezi, pa ti treba način da se na portal prijaviš. Cenu kvalifikovanog elektronskog sertifikata nisam proveravao kod izdavalaca, pa je ne navodim; pre kupovine proveri koje načine prijave portal trenutno prihvata i da li ti plaćeni sertifikat uopšte treba.

Troškovi koji postoje samo u nekim slučajevima

  • Fiskalna kasa. Ako naplaćuješ od fizičkih lica, fiskalizacija je obavezna bez obzira na način plaćanja, osim za izuzete delatnosti. Ako radiš samo sa firmama, ovog troška nema. Ko mora, a ko ne: fiskalna kasa za paušalce.
  • Zaposleni. Paušalac sme da ima zaposlene i to mu ne menja osnovicu, ali donosi zaradu, porez i doprinose na zaradu i mesečni obračun. To je po pravilu veći trošak od celog paušala: zaposleni kod paušalca.
  • Promene u APR-u. Svaka promena podataka (sedište, šifra delatnosti, privremeni prekid) košta 1.400 dinara naknade APR-a. Samo otvaranje je 2.500 dinara; jednokratni troškovi su u tekstu otvaranje paušalne firme.
  • Izlazak iz paušala. Ko pređe limit od 6 miliona ili uđe u PDV, prelazi na poslovne knjige. Tada se menja ceo obračun, a knjigovođa praktično postaje stalan trošak: preduzetnik koji vodi knjige.

Troškovi kojih nema, a ljudi ih očekuju

Firmarina. Lokalnu komunalnu taksu za isticanje firme na poslovnom prostoru ne plaćaju preduzetnici i mala pravna lica sa godišnjim prihodom do 50.000.000 dinara (Zakon o finansiranju lokalne samouprave, član 15a stav 1). Paušalac je sa limitom od 6 miliona uvek ispod tog praga. Izuzetak su delatnosti koje isti stav nabraja i koje firmarinu plaćaju bez obzira na prihod: bankarstvo, osiguranje imovine i lica, proizvodnja i trgovina naftom i derivatima, trgovina na veliko duvanskim proizvodima, proizvodnja cementa, poštanske, mobilne i telefonske usluge, elektroprivreda, kazina i igre na sreću, noćni barovi i diskoteke. Ako si blizu neke od njih, pročitaj sam stav - ovde je spisak prepričan, ne citiran.

PDV. Dok nisi evidentiran kao PDV obveznik, PDV ne obračunavaš, ne prijavljuješ i ne plaćaš.

Finansijski izveštaj i poreski bilans. Paušalac ne vodi poslovne knjige, pa APR-u ne predaje finansijski izveštaj i nema naknadu za njegovu objavu. Nema ni godišnju prijavu po osnovu samostalne delatnosti: osnovicu utvrđuje rešenje.

Pečat. Nije obavezan, pa nije ni trošak.

Članarina Privrednoj komori Srbije - nisam uspeo da potvrdim. Članarinu uređuje odluka Skupštine PKS koja se donosi za svaku godinu. Tekst odluke za 2026. nisam našao na zvaničnom izvoru. Sažetak koji sam pročitao obračun vezuje za razvrstavanje po finansijskom izveštaju i za poslovni prihod, a paušalac finansijski izveštaj ne predaje; pravilo koje izričito pominje paušalce nisam našao. Zato ne tvrdim ni da si oslobođen ni da plaćaš. Ako ti stigne obaveštenje o članarini, traži od PKS odluku na koju se poziva.

Sve na jednom mestu

StavkaKolikoKadaIzvor
Porez i doprinosi45,05% osnovice; najmanje 23.109,30 RSD na osnovici 51.297do 15. u mesecu za prethodnirešenje Poreske uprave
Isto, zaposlen ili penzioner34% osnovice; 17.440,98 RSD na osnovici 51.297do 15. u mesecurešenje Poreske uprave
Eko taksa5.000 / 10.000 / 20.000 RSDprijava do 30. aprila, četiri rateUredba 30/2024
Poslovni računpo cenovniku bankemesečnocenovnik banke
Softver ili knjigovođapo izboru; nije obaveznomesečno ili godišnje-
Papirna KPO knjigaoko 400-500 RSD, samo ako hoćeš papirjednom-
Promena podataka u APR-u1.400 RSD po prijavikad nastane promenaOdluka o naknadama APR-a
Firmarina0 (uz izuzetke po delatnosti)-ZFLS, član 15a

Godišnji zbir, sa pretpostavkama

Sabiram samo ono što ima propisan iznos: 12 mesečnih obaveza i eko taksu za delatnost malog uticaja. Bez banke, softvera i knjigovođe, i za radnju koja nije u godini registracije.

  • Na najnižoj osnovici (51.297 RSD): 23.109,30 × 12 = 277.311,60, plus 5.000 = 282.311,60 RSD godišnje.
  • Na osnovici iz primera (87.351,30 RSD): 39.351,75 × 12 = 472.221,00, plus 5.000 = 477.221,00 RSD godišnje.

To je raspon za dva konkretna slučaja, ne prosek. Ako ti je osnovica viša od 87.351,30, i zbir je viši.

Taj trošak je isti i kad je godina dobra i kad je loša. Na 1.200.000 dinara prometa druga cifra je skoro 40% prihoda, na 5.900.000 oko 8%. Zato pre registracije vredi uporediti paušal sa zaposlenjem i sa vođenjem knjiga na svom očekivanom prihodu: paušal ili zaposlenje.

Najčešća pitanja

Koliko košta paušal mesečno? 45,05% osnovice iz tvog rešenja. Na najnižoj osnovici doprinosa za 2026. to je 23.109,30 dinara, a koliko je kod tebe, zavisi od šifre delatnosti, opštine i staža. Jedinstven iznos za sve paušalce ne postoji.

Da li plaćam paušal ako ništa ne fakturišem? Da. Obaveza je utvrđena rešenjem i ne zavisi od prometa. Prestaje da teče samo ako u APR-u prijaviš privremeni prekid obavljanja delatnosti ili zatvoriš radnju.

Koji su godišnji troškovi paušalne firme? Dvanaest mesečnih obaveza i eko taksa (5.000, 10.000 ili 20.000 dinara). Sve ostalo - banka, softver, knjigovođa - zavisi od tvog izbora.

Da li paušalac plaća firmarinu? Ne, osim ako se bavi jednom od delatnosti koje član 15a Zakona o finansiranju lokalne samouprave izuzima od oslobođenja.

Mogu li da smanjim troškove paušala? Mesečnu obavezu određuju šifra delatnosti, opština i korekcije iz Uredbe, a šifra mora da bude delatnost koju stvarno obavljaš. Ono što stvarno biraš su banka i to da li rutinu vodiš sam.

Da li se troškovi firme odbijaju od poreza? Ne. Paušalcu se troškovi ne priznaju, pa račun za opremu ne menja ni porez ni doprinose.

Šta uraditi po redu

  1. Izračunaj mesečnu obavezu za svoju šifru i opštinu u kalkulatoru paušala, sa umanjenjem za prvu godinu i bez njega.
  2. Pomnoži iznos bez umanjenja sa 12 i dodaj eko taksu za svoju delatnost - to je trošak koji postoji i bez ijedne fakture.
  3. Uporedi dve ili tri banke po pitanjima iz odeljka o poslovnom računu, posebno ako primaš devize.
  4. Odluči da li KPO knjigu i fakture vodiš na papiru, u tabeli ili u aplikaciji.
  5. Proveri da li ti treba fiskalna kasa pre prvog klijenta koji je fizičko lice.
  6. Upiši u kalendar 15. u mesecu i 30. april.
  7. Kad stigne novo rešenje, ponovi korak 2 - osnovica se menja svake godine.

Izvori

Sve navedeno proverio sam u novembru 2026. Osnovice i naknade se usklađuju svake godine, pa iznose za narednu godinu proveri kad budu objavljeni:

Povezani vodiči